U NJEGOVO DEBLO JEDVA STANU 4 HERCEGOVCA! Zasađen je u vreme Austrougarske, PREŽIVEO UDAR GROMA, a evo kako danas izgleda čuveni simbol Trebinja!
Dodajte Kurir u vaš Google izborMeđu najprepoznatljivijim simbolima Trebinja, pored stogodišnjih platana grada, svakako je dud, ili dudu, koji je star koliko i šesnaest poznatih platana, a prema nekim izvorima čak i stariji.
Zanimljivosti o stogodišnjem dudu
- Raste u Starom gradu Trebinja.
- Možda je stariji od poznatih platana.
- Visok je oko 20 metara.
- Kruna pruža hlad na oko 200 m².
- Prečnik drveta prelazi 160 centimetara.
- U podnožju ima fontanu za zalivanje.
- Ukrašen je cvećem i kućicama za ptice.
Zasađena u austrougarskom periodu, dud raste u Starom gradu, na Trgu Travunije, u bašti jednog restorana, čiji vlasnici i zaposleni brinu o svakoj grani, o njegovom drvetu, pa čak i ukrašavaju ga saksijama sa cvećem i kućicama za ptice, a u podnožju debla, u koje jedva mogu da stanu četiri Hercegovca, iza cvetnog aranžmana, postavljena je mala fontana za zalivanje drveta.
Dejan, vlasnik restorana, ne krije zadovoljstvo što je dud zaštitni znak ovog objekta i što je visok i do 20 metara, sa krošnjom koja pokriva oko 200 kvadratnih metara i pruža izuzetan hlad gostima objekta, a često i prolaznicima koji se odmaraju na zidu pored njega.
- Aktivnost koju moja porodica i ja obavljamo u ovoj kući više od 20 godina, srećni smo što smo u neposrednoj hladovini ovog starog duda. Fotografije snimljene dok se ova kuća gradila 1902. godine i tokom dogradnje 1920. godine, ukazuju na to da je ovo drvo zasađeno možda deset godina pre čuvenih platana, jer se na slici nalazi dud sa deblom od oko 60 do 70 centimetara, s tim što taj prečnik sada dostiže preko 160 cm - kaže Tarana.
Visina duda bi danas bila mnogo veća, ali pre nekog vremena ga je udario grom, pa je morao da se orezuje, ali nove sadnice su stvorile novu hladovinu, a njegovo lišće je sada toliko zdravo da do kasne jeseni sa njega ne opadaju debeli listovi i nema bolesti koje pogađaju druge gradske biljke.
- Ljubomir Popara, inženjer iz 'Beogradskog zelenila', i dugogodišnji direktor Centra za upravljanje kršem u Trebinju, pokojni Branko Tasovac, usmeravali su me i davali mi neke smernice kako da se brinem o ovom drvetu, njegovoj kruni, o tegovima koje treba postaviti da se grane ne lome od težine, kako bismo danas imali zdravo drvo - objašnjava Tarana.
On sam pretpostavlja da su se stari vlasnici kuće rukovodili time da će u budućnosti imati duboku hladovinu u dvorištu, što nije retkost u trebinjskim selima, gde je svaka kuća imala dudove ili košćele, podseća i na dugovečne košćele ispred rodnog mesta Svetog Vasilija.
- Pretpostavlja se da je stara 500 do 600 godina, ali takva stabla, sa velikim deblima i ogromnim krošnjama, možete pronaći u svakom selu, u dvorištima kuća, pa čak i štala za stoku, jer se vodilo računa da se na plodnoj zemlji Hercegovine stvori hlad za ljude, ali i za stoku, koja je bila glavni izvor egzistencije u selima - podseća Tarana.
Brojni posetioci njegovog restorana svedoci su činjenice da u hladu ove dudine uvek ima malo povetarca, što se ne može naći ni u veštački hlađenim baštama ugostiteljskih objekata u Trebinju, pa je ova bašta postala prepoznatljiva po kolokvijalnom nazivu "Pod dudom".
- Imamo priliku da nam gosti, odnosno turisti koji posećuju Trebinje i koji nam dolaze, kada se vrate sledeće sezone, kažu - tražili smo da ponovo dođemo u ovu hladovinu, a naši konobari su ih bezbroj puta fotografisali na njihov zahtev kako bi ovekovečili svoj boravak na ovom mestu - dodaje Tarana na kraju.
I sam priznaje da gosti uvek hvale hlad duda, pa kada pominju svoje omiljene destinacije, turisti uvek pominju čuvenu baštu pod platanima i pod dudovima.
Kurir.rs/Nezavisne